PZ JabukaHR, najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, u Križu je investirala 26 milijuna eura u izgradnju Logističko-distributivnog centra (LDC), koji je otvorio premijer Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost te investicije doseže gotovo 26 milijuna eura, od čega
je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz NPOO-a, dok
je ostatak financiran vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim
aranžmanima.
Plenković je rekao kako se diljem Hrvatske gradi
više distributivnih centara, a ovaj je posebno zanimljiv jer je došao
kao inicijativa proizvođača, zbog realnih potreba.
- Taj spoj
politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta,
kazao je Plenković, napominjući i kako je LDC izrazito važan jer je
povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci.
Rekao
je i kako posebno veseli što je među voćarima sve veći broj mlađih
poljoprivrednika, što ocjenjuje ohrabrujućim. Hrvatska poljoprivreda,
kako je rekao, pokazuje i napredak i otpornost, a cilj je nastaviti s
jačanjem sektora kako bi se povećala samodostatnost.
Nastavit će se i s procesom digitalizacije poljoprivrede te će se raditi na jačanju konkurentnosti i otpornosti sektora, najavio je premijer.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić
kazao je da se otvaranjem LDC-a u Križu jača tržišna pozicija
proizvođača i osigurava dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine.
Iznio
je podatak kako je Ministarstvo do sada kroz NPOO osiguralo 65 milijuna
eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih
centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110
milijuna eura.
Na taj se način, kako je rekao, gradi mreža
moderne infrastrukture za voće i povrće, jača konkurentnost domaće
poljoprivrede i osigurava da dodana vrijednost ostane u rukama domaćih
proizvođača i lokalnih zajednica.
- Ova investicija pokazuje
koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti
razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom
cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i
dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i
održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva, istaknuo je Vlajčić, koji je
naglasio i važnost udruživanja proizvođača.
- Rekao bih da je ovo
svakako novi iskorak, dakle jedan od najvažnijih projekata u sektoru
voćarstva u RH. Iznimno smo ponosni, jedan od 5
logističko-distributivnih centara iz programa NPOO, ostali će biti
dovršeni do 2026. godine, rekao je Vlajčić.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj LDC se ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta, istaknuto je na otvaranju.
Cvitan: Ovo je veliki iskorak za voćarstvo
Upravitelj PZ JabukaHR Luka Cvitan je izjavio kako je
izgradnja LDC-a počela sredinom 2023. te kako su se suočavali s
izazovima poput rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme,
no sve su uspješno savladali.
- Za voćarstvo je ovo veliki
iskorak, jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće
jabuke na tržištu, rekao je napominjući kako potrošači od sada mogu
računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim
podrijetlom i zajamčenom svježinom.
Iz redova proizvođača, nisu krili zadovoljstvo novim logističkim centrom.
-
Ova godina je imala puno problema počevši od mraza, suše, ali mislim da
će se sve izvući maksimalno zahvaljujući novoj hladnjači, rekao je Luka Belušković proizvođač jabuka iz Iloka
- Puno znači jer imamo osigurano tržište, odnosno prvo smještaj u komorama, a drugo sortiranje pakiranje i isporuku prema marketima i trgovačkim centrima, naveo je proizvođač jabuka iz Valpova Marko Đurković.
Iza ovog projekta je 18 proizvođača jabuka, no centar surađuje i s drugim koperanatima.
-
Najveća sortirnica za jabuke u HR s 233 izlazna kanala i kapacitetom
sortiranja 15 tona na sat. Također, naš pakirni centar koji se prostire
na više od 33 tisuće kvadrata i u kojem se nalazi 6 funkcionalnih linija
za pakiranje jabuke i ostalog voća, naveo je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
- Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji, kazao je te naglasio kako mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao. Rekao je i kako u Centru radi 65 djelatnika.
Markota: Budućnost voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju
Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota na otvaranju je kazao kako budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Važna su također ulaganja u infrastrukturu, u zaštitu od elementarnih nepogoda, modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Jedan od prioriteta je i udruživanje voćara
Markota je u ime voćara pozitivno ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
-
Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog
LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor - donose
stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i
sigurnost hrane za društvo u cjelini, rekao je.
PZ JabukaHR broji 18 članova, istaknutih proizvođača jabuka s proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke.
Organizacija
surađuje i s desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome
trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište
stavlja između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Osim jabuka ovaj logistički centar trebao bi čuvati i druge vrste sezonskog voća. Lokacija u Križu nije slučajna, riječ je o jednom od ključnih čvorišta domaće cestovne logistike, odakle će jabuke i drugo voće brzo stizati do svih trgovačkih lanaca u zemlji.
Svjetski dan jabuke
Inače, danas se obilježava Svjetski dan jabuke. Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom.
Prosjek u EU se kreće oko 1415 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže, oko 12 kilograma.